Chéem ichil in weenel

Ook’injeak táan in weenele’, jóok’ in pixan tin wíinkilil ka xik’nalnajij: juntúul ix péepen jóok’ik. Bin t’uchtal tu tuunichil jo’k’óoben, ka jo’op’ u paktiken. Le k’iin je’elo’ jach kaabal tin k’axajij in k’áan, beyo’ páajchaj  u paktik bix  jets’ekbalil in weenel. Ichil u paktiken péepene’ juntúul miis tu ts’áaj u paakat yóok’ol, ka bin u chaambel naats’ikubáaj yiknal.

In pixan u sutmajubáaj péepene’ ma’ xaanchaj ka tu yilaj miisi’. Beey túuno’ xik’nalnajij ka jóok’ táamkab tia’al u púuts’ul. Chéen u jóok’ole’, tu yilaj u sáasil yiij Uj julik jump’éel sak bej. Ti’ le áak’aba’ Uje’ ku juul bey mix bink’iin juulnake’.

Ix péepene’ tu ch’a’aj le sak beje’ tumen yoojel ku bisik máak tu bejil kool. Kool tu’ux suuk u páak’tiken ka’ach in yuum tu bin u chíinil k’iin. Ka xiknalnajij, ka tu p’ataj u bisa’al tumen Uj. Bey k’uchik ich kool. U síis yiik’il áak’abe’ ku chaambel péeksik u le’ nalo’ob. Uje’ tu ka’ sáasilkúunsaj sak bej ka tu ye’esaj u bejil tu’ux yaan junkúul limon. Péepene’ ma’ tu na’ataj ba’ax u k’áat u ye’es Uji’, ba’ale’ ka k’uch tu’ux yaan le limone’ leti’ ka tu ka’asaj u yuum paak’ walkil jayp’éel ja’abo’obe’. Ka tu yilaj tu chuun limone’ ti’ yaan mejen sak k’an xanabo’obi’.

In pixan, ix péepene’, tu téek na’ataj túun ba’ax u k’áat ye’es Uj. Le mejen  xanabo’oba’, k’a’ajsajilo’ob: u ka’ajsajil ki’ki’ óolal, u k’a’ajsajil yaayaj óolal. In mejen xaanab tin p’aataja’, le tu yilaj xan in yuum: ma’ páajchaj ma’ u yéensik u  ja’il yich u kʼaʼajsik bix binik le chan ch’úupala’. Le chan ch’úupal sáansamal ku bisik ich koole’; le chan ch’úupal bisik k’eeyen ti’e’, le chan ch’úupal bisik janal ti’e’. Le chan ch’úupal ku xóob kéen k’uchuk ich koole’; le chan ch’úupal láak’iintik ku suut tu yotoche’. Le chan úukum xik’nalnaj ti’al ma’ u ka’ suutbale’.

Noemi Hay Herrera, mayera de Tunkas

Chan péepen túune’ yaajchaj yóol yoók’lal le k’a’asajilo’oba’, ba’ale’ jo’op’ u ka’ xíimbal ti’ sak bej ti’al u suut tu najil in pixan. Ti’ le je’elo’ k’éechij ka tu bisaj ix péepen tu chuun júunkul úuchben pich. Tu súutukile’ tu na’ataj: le kúuchil je’elo’ leti’ tu’ux ku bisiken in nool in wil eekʼoʼob, tu’ux ku bisiken in wil buts’ eek’o’ob. U kúuchil xan u tsikbaltik ten k’ajlayilo’ob, úuchben tsikbalo’ob xan.

In pixane’ ma’ páajchaj ma’ u yéensik u  ja’il yichi’, ka ook’olnajij. Ook’olnaj yéetel yaayaj óolal, ook’olnaj yéetel ki’imak óolal tu yóok’olal u kuxtal tu máansaj te’elo’.
Péepene’ tu yilaj táan u bin u tʼúubul Uje’ ka suunaj tu najil.

Ka k’uch ja’atskab k’iine’, k’a’aj ten tuláakal le xíimbal tu beetaj in pixane’ ka tin wu’uyaj bey teen máanen in beet le xíimabalo’. Te súutukil je’elo’ jump’éel k’a’asajil taal tin tuukul: u k’a’asajil u t’aan in nool. Leti’e’ ku tsikbaltik ten: «Pixane’ ku jóok’ol tu wíinkilil máak kéen weenek. Wáaj ka wilik juntúul ix péepene’  mixbink’iin a kíinsej, tumen ma’ k ojel máax pixan ku xik’nali’. Wáaj k beetik k’aas ti’e’, ma’ k ojel máax ma’ u ka’ aajali’. Wáaj k ilik juntúul ix péepene’, ma’ k ojel máax taal u xíimbalto’oni’.»

José Natividad Ic Xec

José Natividad Ic Xec es profesor de lengua y literatura maya, y director de elchilambalam.com y mayapolitikon.com

Deja un comentario

scroll to top